Category Archives: Vijesti

Ariana Vela-Komentar

Komentar Ariane Vela: Korisnici E-impulsa nisu od dovoljnog sistemskog značaja za RH

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

SASA3969Nedavna objava Indikativnog plana objave poziva za dodjelu bespovratnih sredstava za Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. potvrdio je, nažalost, kuloarske najave da u 2018. godini poduzetnicima neće biti na raspolaganju E-impuls, odnosno da poziv neće biti objavljen.

U nastavku donosim nekoliko činjenica koje su važne za razumijevanje važnosti ovog poziva za hrvatske mikro i male poduzetnike.

Prethodni E-impuls otvoren je 2016. godine, a inicijalno je poduzetnicima na raspolaganju bilo 250 milijuna kuna. Minimalni iznos sredstava koji su mogli zatražiti bio je 30.000, a maksimalni 300.000 kuna s intenzitetom potpore od 65% za male i 85% za mikro poduzetnike.

Na poziv se javilo više od 2.000 poduzetnika, a postupak dodjele i ugovaranje trajali su više od jedne godine, iako je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, koje je bilo zaduženo za pripremu i objavu poziva u svojstvu posredničkog tijela razine 1, jasno naznačilo da postupak dodjele (do ugovaranja) ne smije trajati duže od 120 dana.

Prema izjavama odgovornih osoba koje su objavljivane u medijima, na poziv se prijavio velik broj poduzetnika pa navedeno posredničko tijelo nije bilo u stanju odraditi postupak dodjele u roku koje si je samo zadalo. Navodno je i sama ministrica potvrdila da su prijave u Ministarstvu stajale oko tri mjeseca bez da ih je itko uopće pogledao.

Kad je postupak konačno završen i kada su ugovori konačno potpisani, objavljeno je i da novog natječaja neće biti jer tijela u sustavu nisu u stanju obraditi toliki broj prijava.

I sada dolazi vrijeme za malo matematike.

Prijavitelji na E-impuls, kao što sam napomenula, dolaze iz redova mikro i malih poduzetnika. Dakle, od 1 – 9, odnosno 10 – 49 zaposlenih. Ja ću, za potrebe ove matematike, uzeti da svaki prijavitelj ima barem 5 zaposlenih (neka me Ministarstvo ispravi ako sam pogriješila). Dakle, 2.099 prijava puta 5 zaposlenih jednako 10.495.

Za potrebe ove matematike napominjem da je Zakon koji je regulirao sistemske tvrtke (sada ne ulazim u detalje niti se izražavam nomotehnički korektno jer za ovu priču to nije važno), kao jedan od kriterija za identifikaciju „sistemske“ tvrtke navodi brojku od 5.000 zaposlenih.

Navodi i druge podatke, ali ovaj je zanimljiv i vrlo indikativan jer pokazuje koliko je nejednak i diskriminatoran tretman 2.099 mikro i malih poduzetnika koji, da bi se uopće mogli prijaviti na E-impuls, moraju poslovati pozitivno, imati zaposlene, ne smiju biti u blokadi, imati dugove prema državi i zaposlenicima i još na sve to moraju uložiti barem 15, odnosno 35% vrijednosti ulaganja koje prijavljuju iz vlastita džepa.

To su ljudi koji se ne naslikavaju u javnosti, ne voze u jahtama i vjerojatno ne ljetuju u mondenim ljetovalištima, ne druže se sa Severinom i drugim poznatim ličnostima hrvatske estrade, nego jednostavno rade i plaćaju porez, odnosno financiraju sve te divne ljude koji su njihove prijave i ulaganja, a koja su (da ne zaboravimo reći i to) morala rezultirati povećanjem prihoda i zapošljavanjem novih djelatnika (inače će vratiti i taj novac do kojega su jedva došli), držali u ladicama, na policama ili u nekakvim ostavama tri mjeseca, bez da su ih pogledali jer su, eto jako zaposleni.

Je li, zbog ove sistemske blamaže, ikome dat otkaz? Je li itko snosio političku odgovornost? Je li možda nekom poduzetniku rečeno da ne mora platiti porez jer oni koje financiraju nisu obavili svoj posao?

(Op.a. ovo su bila retorička pitanja.)

I nakon svega ovoga novog poziva biti neće jer, pogađate, previše je to prijava i provedbi za nadležne pa zašto se time zamarati.

Neki će reći da postoji sijaset drugih poziva i da poduzetnici mogu aplicirati na njih, ali činjenica jest da nikada nije postojao jednostavniji i mikro i malim poduzetnicima prilagođeniji poziv od E-impulsa. Velik broj prijava i odobrenih projekata to dokazuje, no oni očigledno nisu od sistemskog značaja za ovu državu.

I neka sve one koji su o tome odlučili danas bude sram. I neka preda mnom više nikad ne kažu da podupiru poduzetništvo jer s time si možemo, kako bi mi Zagrepčanci rekli, „rit obrisat’“.

Autor: Ariana Vela

Špelić3

Otvoren pogon za proizvodnju peleta GO Špelić!

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

Špelić1S ponosom objavljujemo da je 7. veljače 2018.g. održano svečano otvorenje pogona za proizvodnju peleta u Slunju.

Cilj projekta “Izgradnja i opremanje pogona za proizvodnju peleta u Slunju” je povećati konkurentnost i poboljšati poslovni razvoj tvrtke Špelić ulaganjem u izgradnju novih proizvodnih kapaciteta i suvremenu opremu potrebnu za razvoj novog kvalitetnog proizvoda te izlazak na nova tržišta.

Provedbom projekta tvrtka je povećala prihode od prodaje i prihode od izvoza te zadržala postojeća (43) i stvorila nova radna mjesta (26).

Ukupna vrijednost projekta je 26.602.651,13 kuna, a projekt je sufinanciran sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Tvrtka EU PROJEKTI radila je prijavu i provedbu projekta te time još jednom dokazala da je jedna od najuspješnijih konzultantskih tvrtki u Hrvatskoj i regiji u pripremi i provedbi projekata vezanih za projekte malih i srednjih poduzeća.

Powered by EU PROJEKTI!

Ariana Vela-Komentar

Komentar Ariane Vela: Kako (pošteno) odrediti cijenu konzultantskih usluga?

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

SASA3969Posljednjih dana javnost je zaintrigiralo pitanje cijene usluga konzultanata uključenih u rad izvanredne uprave Agrokora. Javnost se zgražala, zgražali su se i pojedini dužnosnici i novinari, no nije postavljeno nekoliko važnih pitanja koja su itekako relevantna za procjenu je li netko u cijeloj priči preplaćen te kako se zapravo određuje koliko „košta“ usluga nekog konzultanta. Nažalost, (ne)kultura poslovanja u Hrvatskoj doprinosi različitim teorijama zavjere i različitim modalitetima ugovaranja konzultantskih usluga kojima se u ovom osvrtu neću baviti, ali važno je reći da i takvi načini (ne)poslovanja itekako postoje.

Kako bi se pravilno odredila naknada za rad konzultanta, proces mora započeti provedbom kvalitetne analize potreba naručitelja. Drugim riječima, naručitelj mora odrediti koje poslove želi delegirati eksternim/vanjskim stručnjacima i, ono što je od izuzetne važnosti, precizno opisati takav posao kada je to moguće i u najvećoj mogućoj mjeri inzistirati na takvom opisu.

Opis posla podrazumijeva opis usluge, isporučevina, rokova, ali je dobro razviti i mehanizam procjene kvalitete pružene usluge kako bi svim stranama unaprijed bilo jasno što se od njih traži i očekuje. Ovakav pristup omogućuje da sve strane znaju što su im obveze, u kojim ih rokovima moraju izvršiti te što će naručitelj u konačnici dobiti za novac koji daje. Takvom bi pristupu trebali težiti i naručitelji i konzultanti jer se izbjegava plaćanje „praznih“ sati ili dana te postoji svijest i materijalni dokaz onoga što je konzultant zaista odradio. Dakle, razvija se proces u kojemu svi znaju što rade, zašto rade i koji su rezultati.

Osim opisa posla, važno je izvršiti kvalitetnu procjenu rokova unutar kojih se očekuje da posao bude napravljen. Ponekad se takvi rokovi razdvajaju u faze, ponekad se odredi jedinstveni rok, a sve ovisi o prirodi posla. Ukoliko se očekuje da neki posao bude izvršen u roku koji je kraći od uobičajenih rokova za izvršenje takvih poslova, za očekivati je da će onaj koji uslugu pruža morati angažirati više radne snage i da će takva usluga koštati više.

Nadalje, za obavljanje određenih poslova potrebna i je i specifična ekspertiza. Najjednostavnije rečeno, arhitekt ne može obavljati operacije u bolnicama, ali ne može niti liječnik projektirati neboder. Znači, poželjno je da naručitelj identificira broj i kvalifikacije stručnjaka koje je potrebno uključiti u izvršenje posla. Veći broj vrhunskih stručnjaka košta više pa je i to potrebno uzeti u obzir. Pritom je važno naglasiti da međunarodni stručnjaci u Hrvatskoj „drže“ veću cijenu od domaćih, iako često njihove reference nisu bolje od onih domaćih, ali standardi života i poslovanja u inozemstvu su drugačiji pa su drugačije i cijene.

Cijena usluge uvijek je pitanje koje privlači najviše pažnje jer jedan konzultant u jednome danu ili satu može bez većih problema uprihoditi nečiju prosječnu mjesečnu plaću, što se često čini nepravednim, nemoralnim i većina građana komentira takve naknade na način da kaže: „Da je bar meni takav posao“.

Međutim, ne braneći pritom niti jednog konzultanta i ne komentirajući specifičnu situaciju koja je zadesila Agrokor, treba reći da vrhunski konzultanti koji pružaju visokokvalitetne usluge zaista koštaju, da su u svoju ekspertizu uložili godine obrazovanja, rada i iskustva te da njihove naknade u pravilu uključuju i sve pripadajuće troškove kao što su put, telefoni i mobiteli, uredi, popratno osoblje i svi drugi resursi potrebni za izvršenje posla.

Također, u sektoru EU fondova u kojem osobno djelujem ponekad se više isplati platiti više za dobivanje prave informacije jer ćete tako izbjeći scenarij u kojemu, na primjer, platite pripremu projektne i studijske dokumentacije za projekt za koji nemate šanse osigurati EU financiranje, ali ste odlučili platiti malo ili ništa pa ste nabasali na konzultanta koji vam to nije znao reći jer nije imao tog iskustva ili znanja. Dakle, veća inicijalna cijena ne znači da ste nužno na gubitku. Ponekad ćete platiti više u početku da biste izbjegli nepotreban trošak u budućnosti, ali i, što je vrlo važno, trošak vašeg osoblja u pripremi projekata koji ne mogu osigurati financiranje.

Slične je paralele moguće povući i u drugim sektorima u kojima postoje savjetodavne usluge, ali fundament cijele priče je da se i u ovom poslu može raditi jasno, precizno i pošteno ako dionici to žele i ako su fokusirani na rezultat, a ne na proces.

Ovo su samo neki od faktora o kojima bi trebalo voditi računa u određivanju cijene konzultantskih usluga i rezultata koji se od konzultanata očekuje, a bez njih svaka priča o iznosima uopće nema smisla niti je utemeljena na argumentima (pritom ne ulazim u raspravu o tome treba li ili ne objaviti ove podatke za Agrokor).

I za kraj, fokus svakog konzultanta trebao bi biti na krajnjem cilju i konkretnim rezultatima jer tako pokazuje da je ozbiljan, pouzdan i stručan.

Nažalost, u Hrvatskoj smo često svjedoci toga da savjetnici rade prema principu „izvuci što više možeš u što kraćem roku“, dok naručitelji smatraju da u cijelom procesu ne snose baš nikakvu odgovornost za postupak odabira svojih savjetnika. To rezultira razočaranjima, neizvršenim poslovima i često sudskim epilogom.

Pokušajte biti pametniji i izabrati pošteni pristup. To je jedino što se dugoročno isplati.

Autor: Ariana Vela

Ariana Vela-Komentar

Komentar Ariane Vela: Što u segmentu EU fondova donosi 2018. godina?

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

SASA3969Početkom svake godine političari najavljuju poteze i aktivnosti koje planiraju provesti u nadolazećih 12 mjeseci, navodeći pritom ciljeve i rezultate koje oni trebaju polučiti. Niti jedan plan nije tako jasno mjerljiv kao onaj o korištenju fondova EU, s time da je u Hrvatskoj uglavnom naglasak stavljen na Europske strukturne i investicijske fondove (u nastavku: ESIF) te se (ne)uspjeh u njihovu korištenju jasno ocrtava na Državnom proračunu RH.

Iako Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, kao koordinacijsko tijelo za ESIF, nije dalo službenu najavu niti jasan plan glede toga koliko planiraju uprihoditi iz fondova EU u 2018. godini, Državnim proračunom jasno je iskazana brojka od 10,79 milijardi kuna (bez programa EU) s naznakom blagog povećanja u projekcijama za 2019. i 2020. godinu.

Trebamo li brinuti zbog ovakvih brojki i jesu li one pretjerano optimistične?

Kvalitetan i jednoznačan odgovor na ovo pitanje vrlo je teško dati bez da objasnimo kako se novac alocira državama članicama te koliki je rok za njegovo korištenje. Europski novac alocira se za svaku proračunsku godinu s rokom potrošnje koji podliježe pravilu „N+3„. Drugim riječima, alokaciju za pojedinu godinu moguće je utrošiti u toj i naredne tri godine. Sve što se ne potroši u navedenome roku, vraća se u proračun EU, odnosno možemo laički reći da sredstva propadaju.

Utoliko je 2018. godina vrlo zanimljiva jer se radi o godini u kojoj će se podvući crta ispod prve godine ovog financijskog razdoblja, odnosno 2014. Znači, prvo pitanje koje će se početi postavljati početkom ove i svake sljedeće godine jest koliki je iznos povrata sredstva po prethodnim alokacijama, počevši s 2014. godinom, odnosno koliko je EU novca zapravo propalo.

Što se tiče Proračunom navedenih 10,79 milijardi kuna, važno je reći da se radi o vrlo optimističnom, ali ne nužno u potpunosti nerealnom scenariju kao što je to bio prošlih godina, iako nas je država naučila da se ne treba previše pouzdati u njezine planove kada su EU fondovi u pitanju.

Naime, protekom vremena ušli smo duboko u ovo financijsko razdoblje i sada se nalazimo u njegovoj drugoj polovici, što sa sobom počinje donositi i povećane isplate iz projekata financiranih iz fondova EU. Drugim riječima, u 2018. godini mogli bi se početi vidjeti efekti ugovaranja iz nekoliko prošlih godina, što će u kumulativu dovesti do povećanih plaćanja i na novčanom tijeku možda boljih rezultata. Nažalost, zaostatci su toliki da ove projekcije ne pokrivaju niti iznose godišnjih alokacija, a kamo li više godišnjih alokacija koje se troše u isto vrijeme.

Ukoliko nastavimo u ovakvom tonu, a taj je da projiciramo cca 11 milijardi kuna godišnje iz fondova EU, do 2023. godine, kada će biti zadnji rok i kada će se podvlačiti crta iza ovog financijskog razdoblja, nećemo potrošiti ukupnu alokaciju za ovo financijsko razdoblje.

Utoliko će 2018. godina biti prijelomna za korištenje ESIF-a u Hrvatskoj jer će pokazati kako se njezina glomazna EU-fondovska administracija nosi sa provedbom velikih projekata, ali i velikog broja projekata u isto vrijeme te jesu li napravljena obećana poboljšanja. Ako je suditi prema posljednjih nekoliko godina kojima obuhvaćamo vlade različitih političkih opcija, ne bismo trebali očekivati naročito pozitivne rezultate. Sustavi upravljanja i kontrole i dalje su spori i tromi, odluke se više izbjegavaju, nego donose, a posebna opterećenja dolaze zbog naknadnog revidiranja već odobrenih i provedenih projekata, no to je tema koja zaslužuje posebnu kolumnu u budućnosti. Velika obećanja o pojednostavljenju procedura i ubrzanju postupaka dodjele i provedbe još uvijek se, nažalost, ne osjećaju, a posebni problemi pojavit će se u sljedećih nekoliko godina jer će se sustavi, koji su još uvijek fokusirani na ugovaranje, početi sve više baviti provedbom i tu će dodatno potonuti zato što će se sav nepotreban administrativni teret nametnut korisnicima vratiti na njihove stolove.

Ukoliko ove godine ne napravimo ozbiljniji iskorak u tom pogledu, za očekivati je da ćemo u sljedeće dvije gledati vrlo sličan scenarij dosadašnjemu, a u tom će nas slučaju od 2020. nadalje opet dočekati scenarij istovremenog upravljanja s više sustava korištenja EU fondova iz prošlog razdoblja u kojem se Hrvatska nije najbolje snašla te mahnitog ugovaranja i pokušaja financiranja svega što se iz fondova EU financirati dade. Epilog takvog „mudrog“ upravljanja uglavnom je faziranje projekata, samo što u ovome trenutku ne znamo kako će izgledati proračun EU za buduće financijsko razdoblje i ne znamo hoćemo li imati i koliko novca na raspolaganju za faziranje velikih projekata.

Još jedna važna prepreka kvalitetnoj realizaciji projekata financiranih iz fondova EU jesu imovinsko-pravni odnosi koji moraju biti riješeni za potrebe provedbe infrastrukturnih ulaganja. Na ovome je „kleknuo“ cijeli niz infrastrukturnih projekata pa će biti zanimljivo vidjeti kako će se s njime korisnici nositi u ovoj godini i hoće li država učiniti kakav pomak koji bi omogućio ubrzavanje rješavanja ovog problema.

Nemojmo zaboraviti postupke javnih nabava i s njima usko povezane nepravilnosti te pripadajuće financijske korekcije. Nedavni primjer HŽ infrastrukture samo je kap u moru onoga što se može očekivati od korekcija ubuduće, a i ptice na grani znaju da žalbeni postupci, ukoliko ih korisnik ne ukalkulira u provedbu projekata već u fazi pripreme dokumentacije, mogu dovesti do toga da projekt izgubi financiranje, a time i Hrvatska EU sredstva.

Sve u svemu, 2018. godina pokazat će se vrlo izazovnom za Hrvatsku u pogledu korištenja sredstava iz fondova EU. Upravo će u tom smislu biti ključna uloga Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, ali i Vlade RH, u prepoznavanju svih barijera i problema s kojima se nose korisnici te uklanjanju istih. Kada bi oni ovih dana doživjeli neku vrstu prosvjetljenja i krenuli punom parom pojednostaviti pravila, Hrvatska bi imala tanku šansu. Sve ostalo će biti čupanje i rezultat velikog napora i truda pojedinaca, a ne cijeloga sustava. Rezultati? Nebitni. Ionako kod nas nikada nitko za neispunjenje rezultata odgovarao nije.

Autor: Ariana Vela

1010496_info_icon_4

EU PROJEKTI nastavljaju svoj uspješni niz – osigurana su sredstva za dva projekta!

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

S ponosom objavljujemo da je 20. prosinca 2017.g. potpisan Ugovor o financiranju za projekt “Ulaganje u izgradnju i opremanje pilane Draganić”. Ulaganje se sastoji od izgradnje hale za pilanu i nabave strojeva za proizvodnju. Ukupna vrijednost ulaganja iznosi 7.594.176,22 HRK, a iznos dobivene potpore je 3.708.748,11 HRK.

Iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo odobreno je 12.353.650,05 HRK za Lokalnu razvojnu strategiju u ribarstvu Lokalne akcijske grupe u ribarstvu „Pinna nobilis“ za razdoblje 2014.-2020.

EU PROJEKTI su izradili projektnu prijavu za projekt “Ulaganje u izgradnju i opremanje pilane Draganić” i izradili Lokalnu razvojnu strategiju u ribarstvu Lokalne akcijske grupe u ribarstvu „Pinna nobilis“ za razdoblje 2014.-2020.

Powered by EU PROJEKTI!

400x200

EU PROJEKTI zapošljavaju konzultanta/icu za EU fondove!

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

Zbog povećanog obujma posla, odlučili smo proširiti svoj tim s još nekoliko osoba.
TRAŽIMO KONZULTANTA/ICU ZA PRIPREMU I PROVEDBU EU PROJEKATA.

OPIS POSLA

Budući/a zaposlenik/ca obavljat će poslove vezane uz proces pripreme i provedbe projekata financiranih iz EU FONDOVA koji uključuju:
– dizajn, pripremu i provedbu projekata;
– izradu strateških dokumenata za klijente;
– pripremu tekstova i sadržaja za naše portale;
– komunikaciju i suradnju s klijentima, partnerima i nadležnim tijelima;
– osmišljavanje i provedbu edukacija i treninga o EU fondovima;
– ostalo savjetovanje povezano s ovom temom.

RADNO OKRUŽENJE

Rad u našem timu uključuje brojne pogodnosti kao što su:
– redovita primanja i dodatci;
– ugodno radno okruženje i kolegijalan tim;
– moderno uređen radni prostor;
– sudjelovanje u posebnom programu obuke za rad;
– mogućnost dodatnog obrazovanja i usavršavanja.

ŠTO OČEKUJEMO?

U nastavku donosimo uvjete za kandidate/kinje:
– VSS bilo kojeg usmjerenja;
– najmanje 2 godine radnog iskustva u pripremi i/ili provedbi projekata financiranih iz EU fondova;
– napredno poznavanje MS Office alata;
– odlično poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu;
– odlične komunikacijske i prezentacijske vještine;
– vozačku dozvola B kategorije;
– prilagodljivost, želja za novim izazovima, timski rad, preciznost, poštivanje rokova i visoka razina motivacije su osobine koje vas moraju krasiti da biste postali članom/com našega tima.

VRSTA POSLA I MJESTO RADA

Rad na neodređeno vrijeme uz probni rok od jednog mjeseca. Mjesto rada je Zagreb.

NAČIN PRIJAVE

Molimo da nam najkasnije do 12. siječnja 2018.g. putem e-pošte na adresu posao@eu-projekti.com dostavite sljedeće dokumente:
– životopis u Europass formatu na hrvatskom jeziku;
– projektni portfolio koji se sastoji od podataka o uspješno pripremljenim i provedenim projektima financiranim iz EU fondova (naziv projekta, vrijednost, korisnik sredstava i kontakt za provjeru).

Odabir kandidata/kinja sastoji se od nekoliko faza kako slijedi:
– inicijalna selekcija temeljem dostavljene prijave (Važno: Napominjemo da ćemo odgovoriti isključivo onim kandidatima/kinjama koje u potpunosti udovoljavaju traženim uvjetima natječaja);
– pisano testiranje o ESI fondovima (poznavanje pravila i EU fondova);
– demonstracija prezentacijskih i komunikacijskih vještina (Prezentacija o temi vezanoj uz EU fondove koju kandidat/kinja sam/a izabire temu i priprema tri Powerpoint slidea koje koristi za održavanje prezentacije);
– profesionalno testiranje za ulazak u uži izbor i razgovor s kandidatima/kinjama;
– završni razgovor za definiranje uvjeta suradnje.

ariana tv400x200

Gostovanje Ariane Vela u emisiji N1 studio

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

SASA3969Ariana Vela, vlasnica obrta EU PROJEKTI i jedna od vodećih konzultantica za EU fondove je 13. prosinca 2017. godine gostovala u emisiji N1 studio na N1 TV kod Anke Bilić Keserović.

Pogledajte emisiju N1 studio u kojoj Ariana Vela daje osvrt na aktualne teme vezane uz EU fondove. Ariana Vela govori o utvrđivanju nepravilnosti u projektima financiranim iz ESI fondova, financijskim korekcijama koje je dobila HŽ Infrastruktura, o aferi povezanoj s korištenjem sredstava Fonda europske pomoći najpotrebitijima, nejednakom tretmanu korisnika u Hrvatskoj, uspostavljanju sustava za snošenje odgovornosti institucija te iskorištenosti EU sredstava u Hrvatskoj.

Emisiju N1 studio u kojoj gostuje Ariana Vela možete pogledati ovdje.

Ariana Vela-Komentar

Komentar Ariane Vela: Strateško planiranje u Republici Hrvatskoj – Želje i stvarnost!

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

SASA3969Prije nekoliko je dana u saborsku proceduru Vlada RH uputila Prijedlog zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH te najavila da će Hrvatska, nakon dugih 26 godina, konačno imati nacionalnu razvojnu strategiju.

S obzirom da i sama često sudjelujem u izradi strateških dokumenata na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, prilično sam dobro upućena u to kako u nas stvari zaista stoje i koliki je realan utjecaj strateškog planiranja na razvoj u pojedinim zajednicama te društvu u cjelini.

Pripremu ovog zakonskog prijedloga pratim od objave prvog nacrta jer me od samih početaka zanimalo hoće li i na koji način adresirati najveće probleme s kojima se Hrvatska trenutačno suočava – nedostatak jasne vizije Hrvatske u budućnosti i nedostatak strateškog planiranja na svim razinama (uz nezaobilaznu hiperprodukciju propisa i strateških dokumenata koje onda adresati ne poštuju).

Ovaj je Zakon zaista lijepo posložio sve pločice u cjeloviti mozaik. Relativno je jasno posložio hijerarhiju strateške regulative, počevši od nacionalne pa sve do lokalne razine. Definirao je pojmove, uspostavio sustav za praćenje, bazu projekata i sve što je potrebno da se cijeli nered koji trenutačno vlada na tom području normativno posloži.

I sve bi to bilo u redu da živimo u idealnom društvu u kojemu se svi drže slova zakona, no živimo u Hrvatskoj u kojoj, nažalost, poštovanje propisa i sustavna implementacija zakona ne idu ruku pod ruku. Upravo će zato i ovaj Zakon, ukoliko ne dođe do velikog obrata u načinu razmišljanja svih instanci koje bi ga trebale provoditi, doživjeti fijasko u svom sadržajnom smislu.

Uzmimo primjer Programa ruralnoga razvoja RH za razdoblje 2014. – 2020. koji, u jednoj od propisanih mjera, kao preduvjet za korištenje bespovratnih sredstava EU traži donošenje lokalnih razvojnih planova. Većina jedinica lokalne samouprave navedene je razvojne planove izradila i donijela isključivo zato da dobije EU novac, što je samo po sebi razumljivo jer vlastitoga novca za ulaganja većinom nemaju, no stvarno promišljanje razvoja i ciljeva tog istog razvoja je izostalo.

Dokumenti su doneseni, kao i akcijski planovi za njihovu provedbu bez da je itko suštinski proanalizirao do čega će to sve dovesti pojedini grad ili općinu i kako će mjere koje će oni financirati EU novcem doprinijeti postizanju dugoročnih ciljeva.

Štoviše, u razgovoru s nizom gradonačelnika i općinskih načelnika, možemo saznati da je njima u potpunosti jasno da da strateške dokumente na lokalnoj razini moraju donijeti zbog EU sredstava, ali da se nemaju vremena suštinski baviti razvojem, već se bave konkretnim projektima. Obično se to svede na projekte koje je moguće provesti u jednome mandatu, a jasno je i zbog čega.

Takav način razmišljanja prilično je uobičajen u Hrvatskoj, samo je po sebi razumljivo zbog čega je tome tako i teško je da će još jedan zakon, poput ovoga o kojem danas pišem, napraviti veći zaokret u višegodišnjem načinu razmišljanja koji je prisutan na svim razinama.

Još jedan nedostatak Zakona očituje se u predloženim vremenskim rokovima implementacije pojedinih važnih segmenata njegove provedbe kao što su uspostava sustava za praćenje, postupaka i tijela za nadzor nad provedbom i slično, a koji se protežu do kraja 2019. godine.

Vremena je malo, planiranje je zahtjevno, a sustav strateškog planiranja za koji će pretpostavke za početak provedbe biti uspostavljene tek u 2020. godini neće biti u stanju proizvesti kvalitetan sadržaj koji će biti smjernica za razvoj države u sljedećem financijskom razdoblju Europske unije.

Nacionalna strategija razvoja, na način na koji je najavljena u medijima od strane resorne ministrice, teško će pružiti više od osnovnog okvira i dugoročnih ciljeva razvoja, uz upitnu sadržajnu kvalitetu. Dokument će vjerojatno sličiti Strategiji Europa 2020 (op.a. Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast) i vjerojatno će se u velikoj mjeri oslanjati na strateške ciljeve Europske unije, ovisno o tome kakvi će oni biti, uzevši u obzir sadašnju političku situaciju, no koliko će on zaista održavati potrebe Hrvatske kao države i ciljeve kojima će se ona nastojati približiti, vrlo je upitno.

Sve u svemu, teško će Hrvatska, uz sav napor i trud prilikom uspostave ovakvoga sustava i uz svu dobru volju, uspjeti uspostaviti održiv, učinkovit i ekonomičan sustav za strateško planiranje jer ne zaboravite da taj isti sustav treba podržavati sva sila državnih i javnih službenika koji sada ne uspijevaju podržati znatno manje kompleksne sustave kao što je onaj za upravljanje sustavom Europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Stvoriti kapacitete koji će s najviših razina biti u stanju upravljati strateškim razvojem države kao što je naša, izuzetno je težak i u ovim okolnostima, nažalost, posao koji neće dovesti do rezultata koji će doprinijeti suštinskim promjenama jer za to nema volje niti kapaciteta.

Da su promjene bitne, govore nam preliminarne analize koje pokazuju depopulacijske trendove, ugroženost mirovinskog sustava, nedostatak kvalitetnog kadra, velik broj nezaposlenih i niz drugih vrlo poražavajućih podataka koji govore u prilog tomu da je potrebno strateški planirati, ali prije svega da je potrebno mijenjati način razmišljanja, ponašanja i funkcioniranja.

U državi u kojoj, zbog političkih probitaka pojedinaca i očuvanja pozicije vlasti i moći, nismo u stanju provesti toliko nužne reforme kao što su ona uprave ili zdravstva, o suštinskim promjenama možemo samo sanjati.

Autor: Ariana Vela

1010496_info_icon_4

Osigurana sredstva za projekt: Nabava 17 autobusa za Gradski prijevoz putnika d.o.o. Osijek!

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

S ponosom objavljujemo da je 1. prosinca 2017.g. potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt “Nabava 17 autobusa za Gradski prijevoz putnika d.o.o. Osijek”.

Ukupna vrijednost ulaganja iznosi 39.361.875,00 kuna, dok su prihvatljivi izdatci 31.489.500,00 kuna i korisniku su financirani u 100% iznosu.

Cilj projekta je osigurati održivu i kvalitetnu uslugu prijevoza građanima nabavom 17 novih autobusa koji će omogućiti povećanje kvalitete pružanja usluge javnog prijevoza, smanjiti negativan utjecaj na okoliš primjenom EURO 6 normi. Ciljana skupina projekta su korisnici javnog prijevoza na području Grada Osijeka.

Ovo je prvi veliki projekt Gradskog prijevoz putnika d.o.o. Osijek financiran sredstvima EU fondova, a EU PROJEKTI  su sudjelovali u identifikaciji projektnih troškova i izradili cjelovitu projektnu prijavu.

Powered by EU PROJEKTI!

Provedba400x200 n

Dvodnevni praktični trening: Provedba projekata financiranih iz strukturnih fondova

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

Zašto provodimo praktični trening?

Pristupanjem Europskoj uniji Hrvatska je ostvarila pravo korištenja potpuno novih EU fondova i znatno većih iznosa! Radi se o Europskim strukturnim i investicijskim fondovima te iznosu od gotovo 12 milijardi eura do 2020. godine. Međutim, novi fondovi sa sobom donose i potpuno nova pravila provedbe projekata koja se značajno razlikuju od pravila IPA programa te onih u programima Unije! Upravo o tim pravilima ovisi koliko će EU novca iskoristiti korisnici koji su potpisali ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava.

Od važnijih izmjena valja istaknuti:

  • Potpuno izmijenjene ugovore (opći i posebni uvjeti) i ugovorne obveze korisnika,
  • Izmjene u proceduri ugovaranja sredstava i rokovima ugovaranja,
  • Izmjene u trenutku početka provedbe projekata,
  • Nova pravila javne nabave i nove obrasce,
  • Nepravilnosti u provedbi projekata i finacijske korekcije, kao i
  • Potpuno drugačije procedure izvještavanja i novčanog tijeka u projektu.

Prema našem iskustvu, netom nakon potpisa ugovora, korisnici imaju najviše pitanja, počinju paničariti i brinu oko toga hoće li sve napraviti u zadanim rokovima. Tomu dodatno doprinosi i uspostavljanje režima provedbe kod posredničkog tijela razine dva (dalje: PT2) s kojim će korisnik komunicirati, zbog čega dolazi do kašnjenja u dostavi provedbenih paketa dokumentacije, a neke se provedbene radionice uopće ne održe. Sve to utječe na kašnjenje izvršenja brojnih ugovornih obveza korisnika, posebice u prvom kvartalu provedbe, a može imati i nepovoljan utjecaj na provedbu cijelog projekta. Umjesto da su zadovoljni što su osigurali sredstva za provedbu svojih projekata, korisnici osjećaju i misle da čine nešto krivo.

Upravo je zato sadržaj treninga stavljen u kontekst provedbe projekta tako da se simuliraju obveze korisnika od trenutka potpisa ugovora pa sve do kraja provedbe projekta te je koncipiran na trojnoj formuli 3P formuli (Pregled – Papirologija – Praksa) koja osigurava da polaznici saznaju što su im obveze, vide koje obrasce moraju koristiti i izvježbaju pripremu tih obrazaca, a sve na primjeru dvaju projekata koji su financirani strukturnim fondovima – jedan iz Europskog fonda za regionalni razvoj i jedan iz Europskog socijalnog fonda.


Što je cilj praktičnog treninga?

Praktični trening „Provedba projekata financiranih iz strukturnih fondova! Ima tri cilja kako slijedi:

1 PREGLED – Taksativno nabrojati i predstaviti polaznicima sve promjene u provedbi projekata koje su se dogodile prelaskom na Europske strukturne i investicijske fondove i opisati sve njihove ugovorne obveze.

2 PAPIROLOGIJA – Predstaviti i detaljno pojasniti novu dokumentaciju za provedbu projekata.

3 PRAKSA – Obučiti polaznike da praktično provode projekte na primjeru poduzetničkog projekta (Europski fond za regionalni razvoj) i primjeru tzv. soft projekta (Europski socijalni fond) kroz izradu svih ključnih provedbenih dokumenata i simulaciju svih postupaka.


Koji je sadržaj praktičnog treninga i metodologija provedbe?

Praktični trening traje dva dana od 9:30 – 16:30 sati s pauzama za kavu i ručak. Provodi se u prostorijama Učilišta EU PROJEKTI nekoliko puta godišnje.

Teme koje obrađujemo praktičnim treningom kronološki su posložene tako da prate proces provedbe projekta od trenutka potpisa ugovora, čime polaznike stavljamo u situaciju u kojoj će se zaista i naći kada započnu provoditi svoje projekte, a izabrane su zato što predstavljaju najvažnije fokus točke u samoj provedbi projekata. To su:

TEMA 1 – Što nakon potpisa ugovora?
TEMA 2 – Kako provesti javnu nabavu i ne izgubiti novac?
TEMA 3 – Kako napisati izvještaj i što je s dotokom novca?
TEMA 4 – Kako provesti projekt prema planu i što ako trebam napraviti izmjenu?


Kome je namijenjen trening?

Trening je namijenjen širokom krugu polaznika, od početnika pa do postojećih korisnika sredstava iz fondova EU, koji žele naučiti kako praktično provesti projekte financirane iz strukturnih fondova, a posebice:

  • Početnicima i osobama koje se žele upoznati s metodologijom provedbe
  • Malim i srednjim poduzećima koja planiraju pripremati projekte za najavljene natječaje ili onima koji su u fazi provedbe
  • Potpornim organizacijama kao što su poduzetnički centri i razvojne agencije
  • Krovnim organizacijama kao što su komore, savezi i druge organizacije
  • Svim tijelima javne vlasti (tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne samouprave i poduzeća u njihovom vlasništvu, agencije i dr.)
  • Jedinicama lokalne i područne samouprave koje žele pripremati i provoditi svoje projekte
  • Konzultantima koji će raditi na pripremi i provedbi projektnih prijedloga
  • Udrugama, medijima i drugim zainteresiranim organizacijama i osobama

Tko će voditi trening?

Edukaciju vode gđa. Ariana Vela iz tvrtke EU PROJEKTI, jedna od vodećih hrvatskih konzultantica za EU fondove, strateško planiranje, pripremu i provedbu projekata te gđa. Ivana Rukavina Halilagić, iz tvrtke EU PROJEKTI, zadužena za pripremu i provedbu projekata, pripremu i provedbu postupaka javne nabave, kao i izvještavanje za klijente u okviru Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i drugih izvora.


Kolika je cijena treninga i što je u njega uključeno?

Cijena treninga iznosi 2.500,00 Kn po osobi plativo temeljem predračuna izdanog od strane Učilišta EU PROJEKTI. U cijenu su uključeni održavanje treninga uz pripadajuće pauze za kavu i ručak, materijali u pisanoj i elektronskoj formi, materijali za praktične vježbe i stručno individualno savjetovanje tijekom edukacije te 15% popusta na druge edukacije u organizaciji Učilišta. Polaznicima iz iste organizacije i redovitim klijentima odobravamo dodatnih 15% popusta. Napominjemo da se PDV ne obračunava temeljem istoimenog Zakona.


Kako se prijaviti?

Za prijavu je potrebno ispuniti prijavnicu i poslati ju na e-mail adresu: info@uep.hr. Nakon primljenog predračuna potrebno je uplatiti iznos kotizacije na račun broj: HR5223400091110691294 kod PBZ d.d. uz oznaku plaćanja „Za edukaciju“ i poziv na broj predračuna.

Detaljne informacije možete pronaći u sljedećim dokumentima:

Veselimo se našem zajedničkom radu!


 Što drugi kažu o edukaciji?

Ovakav način pristupa „edukacije“ smatram da je vrlo produktivan jer se ostvaruje međusobna suradnja predavača i nas kao sudionika u tumačenju navedene edukacije. Organizacija je na vrlo zahtjevnom nivou provedena. Hvala!

Marijana Orlić Kustić, Komunalno društvo Pag

SASA5515x

Ariana Vela: “Plan za korištenje sredstava EU u 2017. bio je vrlo optimističan i nerealan!”

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

Dana 9. studenoga 2017.g. Ariana Vela, stručnjakinja za fondove EU i direktorica tvrtke “EU PROJEKTI” dala je opsežan komentar na stanje ugovaranja i isplate sredstava iz ESI fondova u Hrvatskoj.

Ariana Vela navodi da razlozi za manje ugovorena i isplaćena sredstava iz ESI fondova od planiranih proizlaze iz više faktora – od pripreme poziva, njihove objave i postupka dodjele bespovratnih sredstava koja često kasne do provedbe projekata u kojima probleme imaju i korisnici, čije aktivnosti kasne, ali i sustav koji ne može apsorbirati toliki broj izvještaja koje zaprima.

Također navodi: Plan za korištenje sredstava EU u 2017.g. bio je vrlo optimističan i nerealan. Nažalost, u više sam navrata upozoravala institucije da će se dogoditi uska grla i u provedbi, ali čini se da one ne razmišljaju dugoročno, nego probleme počnu rješavati kad voda dođe do grla. Rezultat toga je situacija koju imamo danas, a to je da smo ugovorili i isplatili znatno manje sredstava EU nego što smo trebali.

Ističe i još jedan važan element zbog kojeg je EU financiranje u Hrvatskoj problematično, a to je izostanak sankcija za institucije. – Paradoksalno je da se korisnike kažnjava za svaku pogrešku, čak i one minimalne, dok s druge strane sustavi kasne s objavama poziva, obradom prijava, izvještajima i nikome ništa. Kad uvedemo sustav u kojemu će svatko zaista biti odgovoran za svoj posao i kada se nekompetencije sustava neće prevaljivati na leđa korisnika, moći ćemo reći da smo napravili korak naprijed. Upravo to bi trebao biti jedan segment reforme uprave i strukturnih promjena koje se od Hrvatske očekuju. Činjenica da je Hrvatska do ove godine koristila više izvora financiranja kroz više sustava omogućila je takvo ponašanje jer se o iskorištenosti sredstava izvještavalo tako da su se sve brojne alokacije iz različitih izvora zbrajale pa je javnost mogla dobiti dojam da je situacija znatno bolja u odnosu na stvarnu. Od 2017. zbog specifičnih pravila koja se odnose na EU financiranje, koristimo isključivo sredstva za razdoblje 2014. – 2020. i neće biti toliko prostora za kreativnost prilikom izvještavanja.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

AUTOBUSIoo

EU PROJEKTI nastavljaju svoj uspješni niz – osigurana sredstva za projekt nabave 15 autobusa za ZET!

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

euprojekti

EU PROJEKTI nastavljaju svoj uspješni niz!

S ponosom objavljujemo da je 23. listopada 2017.g. potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt “Nabava 15 autobusa za potrebe ZET-a”.

Ukupna vrijednost ulaganja iznosi 42.480.634,50 kuna, dok su prihvatljivi izdatci 32.034.750,00 kuna i korisniku su financirani u 100% iznosu.

Cilj projekta je osigurati održivu i kvalitetnu uslugu javnog prijevoza građanima nabavom 15 novih autobusa koji će omogućiti povećanje udobnosti, smanjiti negativan utjecaj na okoliš, troškove održavanja vozila i broj nesreća u javnom prijevozu. Ciljana skupina projekta su korisnici javnog prijevoza na području Grada Zagreba. Razdoblje provedbe projekta je od 2016.g. – 2022.g.

Ovo je prvi veliki projekt ZET-a financiran sredstvima EU fondova, a EU PROJEKTI su izradili cijelu projektnu prijavu, pomogli u slaganju PSO ugovora te aktivno radili na tome da ZET ovaj grant zaista i dobije.

Powered by EU PROJEKTI!

400x200

Savjetovanje: Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

20. listopada 2017.g. u Zagrebu u Almeria Centru,
Ulica grada Vukovara 284, 3. kat Uredski prostori „D“, s početkom u 9:00 sati

energ

Pozivamo vas na poludnevno savjetovanje o novootvorenom pozivu Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama KK.04.1.1.01. koje će se održati u petak, 20. listopada 2017. u trajanju 9:00 do 13:00 sati.

Cilj savjetovanja jest predstaviti pravila poziva te, u suradnji s potencijalnim prijaviteljima, provjeriti prihvatljivost njihovih projektnih ideja, kao i prikazati osnovne informacije o postupku pripreme i prijave projekata.

Raspored rada na savjetovanju je sljedeći:
09:00 – 10:00    Pravila poziva (pregled natječajne dokumentacije: Uputa za prijavitelje, obrasca i priloga)
10:00 – 13:00    Savjetovanje (upute za prijavu i pripremu dokumentacije, pitanje i odgovori)
Svaki sudionik savjetovanja dobit će upitnik za provjeru prihvatljivosti ulaganja i simulaciju bodovanja koji će ispuniti i temeljem kojega će se odrediti može li se prijaviti na poziv.

U nastavku donosimo detaljnije informacije o Pozivu.
Predmet poziva je poduprijeti ostvarenje energetskih ušteda kroz povećanje učinkovitosti korištenja energije u proizvodnim industrijama, omogućujući jednake količine rezultata korištenjem manje količine ulazne energije te smanjenje udjela konvencionalnih (fosilnih) goriva u ukupnoj potrošnji energije uvođenjem obnovljivih izvora energije (OIE).

Prihvatljivi prijavitelji su:
– mikro, mala, srednja i velika privatna poduzeća registrirana za obavljanje djelatnosti iz područja proizvodne industrije koja uključuju sve proizvodne i prerađivačke djelatnosti u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti objavljenoj u Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007 – NKD 2007 (NN 58/07, 72/07), osim djelatnosti proizvodnje i prerade hrane, pića i duhanskih proizvoda
– poduzeća registrirana za obavljanje djelatnosti iz područja B, odjeljaka 05-09 te područja C, odjeljaka 13-33.

Prihvatljive aktivnosti:
– aktivnost pripreme dokumentacije projektnog prijedloga i ostale projektno-tehničke dokumentacije
– aktivnosti energetske obnove:
– energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije u proizvodnim pogonima
– energetska obnova zgrada
– upravljanje projektom i administracija
– promidžba i vidljivost.

Ukupan iznos bespovratnih sredstava je 114.000.000,00 HRK. Najniži iznos bespovratnih sredstava po projektu iznosu 350.000,00 HRK, a najviši iznosi 20.000.000,00 HRK.

Dostava projektnog prijedloga dozvoljena je najranije od 10. studenoga 2017.g., a krajnji rok prijave je 17. siječnja 2018.g.

Kotizacija za sudjelovanje na savjetovanju iznosi 200,00 Kn, a prijaviti se možete najkasnije do 18. listopada 2017.g. putem ove poveznice. Broj mjesta je ograničen.

Za one koji su zainteresirani za savjetodavne usluge u pripremi i provedbi projektnih prijedloga, pripremili smo poseban paket usluga koji obuhvaća mogućnost dobivanja sljedećih usluga na jednom mjestu:
– usluge pripreme dokumentacije za poziv
– usluge provedbe projekta
– usluga projektiranja i savjetovanje u pribavljanju dozvola
– usluga revizije projekta

Ovakva ponuda osigurava izradu svih potrebnih dokumenata na jednom mjestu i od strane renomiranih stručnjaka koji brinu za vaš projekt te se međusobno koordiniraju.

Ukoliko ste zainteresirani za ovaj paket usluga, slobodno nas kontaktirajte putem adrese e-pošte info@eu-projekti.com ili telefonskim putem na broj 01 5534 878.

Veselimo se suradnji!

EU PROJEKTI

UEP_dan_otvorenih

Najava edukacija za studeni i prosinac 2017.g.

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

Dvodnevni praktični trening: Praktični koraci u pripremi studije izvodljivosti i analize troškova i koristi
10. i 11. studenog 2017.g.

400x200Cilj treninga je pomoći polaznicima da pripreme najvažniji dokument potreban za prijavu infrastrukturnih i drugih većih projekata – studiju izvodljivosti i analizu troškova i koristi. Predstaviti sadržaj studije izvodljivosti te analize troškova i koristi kao ključnog dokumenta za pripremu projekata veće vrijednosti koji će se financirati iz EU fondova, kao i onih koji će se financirati iz drugih izvora, te na praktičnim primjerima i vježbama…

 Više…

Jednodnevna edukacija: EU fondovi i FIDIC modeli ugovora – Pravna podloga i studije slučaja
15. studenog 2017.g.

peljeski-mostGotovo 7 milijardi eura na raspolaganju je brojnim korisnicima koji, za potrebe provedbe projekata, kao temeljna pravila ugovaranja koriste FIDIC ugovore. FIDIC-ovi opći uvjeti ugovora predstavljaju najčešći prihvaćeni međunarodni standard ugovaranja za građevinske i inženjerske radove koji se trenutačno koristi u Hrvatskoj, posebice u projektima financiranima iz fondova EU…

 Više…

Dvodnevni praktični trening: Provedba projekata financiranih iz strukturnih fondova
23. i 24. studenog 2017.g.

EDUKACIJ3Sadržaj treninga stavljen u kontekst provedbe projekta tako da se simuliraju obveze korisnika od trenutka potpisa ugovora pa sve do kraja provedbe projekta te je koncipiran na trojnoj formuli 3P formuli (Pregled – Papirologija – Praksa) koja osigurava da polaznici saznaju što su im obveze, vide koje obrasce moraju koristiti i izvježbaju pripremu tih obrazaca, a sve na primjeru dvaju projekata koji su financirani strukturnim fondovima…

 Više…

Upišite se na Specijalistički program izobrazbe u području javne nabave
11. – 15. prosinca 2017.g. 

UEP_dan_otvorenih123Cilj izobrazbe u području javne nabave je stjecanje znanja, vještina i sposobnosti raznih dionika uključenih u sustav javne nabave, kako bi razumjeli i u praksi primijenili postupke javne nabave temeljem Zakona o javnoj nabavi (NN 120/2016). Sudjelovanjem u ovom programu, polaznici stječu preduvjete za dobivanje certifikata u području javne nabave….

 Više…

1417329_18704808 400x200

Izdvojili smo najaktualnije otvorene natječaje!

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

U nastavku saznajte više o najaktualnijim otvorenim natječajima iz fondova EU te drugih izvora koja su namijenjena korisnicima na području Republike Hrvatske. Realizirajte svoje ideje dobivenim bespovratnim sredstvima kroz navedene natječaje!

1. Podmjera 4.3. Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva, tip operacije 4.3.3. Ulaganje u šumsku infrastrukturu

Predmet: dodjela sredstava sukladno uvjetima propisanih Pravilnikom o provedbi mjere M04 Ulaganja u fizičku imovinu, podmjere 4.3. Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva, tipa operacije 4.3.3. Ulaganje u šumsku infrastrukturu iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Prihvatljivi prijavitelji:

  • šumoposjednici;
  • udruženja šumoposjednika/šumovlasnika;
  • trgovačka društva i druge pravne osobe koje sukladno Zakonu o šumama gospodare šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske;
  • jedinice lokalne samouprave.

Prihvatljivi opći troškovi:

  • troškovi pripreme dokumentacije;
  • troškovi izrade elaborata učinkovitosti mreže šumskih prometnica;
  • troškovi izrade projektno-tehničke dokumentacije (glavni projekt šumske prometnice);
  • ostali troškovi izrade projektno-tehničke dokumentacije (npr. studija utjecaja na okoliš i prirodu, ukoliko je potrebno);
  • troškovi stručnog nadzora.

Prihvatljivi materijalni troškovi:

  • ulaganja u izgradnju primarne (šumske ceste) i sekundarne (traktorski putovi) šumske prometne infrastrukture (pripremni radovi, radovi na poboljšanju tla, radovi na donjem ustroju, radovi na gornjem ustroju, radovi na površinskim i podzemnim objektima za odvodnju, radovi na izgradnji mostova i drugih objekata šumske prometne infrastrukture, kamenarsko-betonarski radovi, sanacija tla i klizišta, ostali radovi na izgradnji šumske prometne infrastrukture), trošak materijala i rada strojeva, trošak rada, itd.;
  • ulaganja u rekonstrukciju šumske prometne infrastrukture – šumskih cesta, nerazvrstanih cesta i traktorskih putova (rekonstrukcija donjeg ustroja, rekonstrukcija gornjeg ustroja, rekonstrukcija površinskih i podzemnih objekata za odvodnju, rekonstrukcija mostova, rekonstrukcija potpornih i obloženih zidova, itd.), trošak materijala i rada strojeva, trošak rada, itd.;
  • ulaganje u kupnju šumskog i drugog zemljišta za potrebe provedbe projekta u maksimalnom iznosu od 10 % od ukupno prihvatljivih troškova (bez općih troškova) uz mogućnost kupnje prije podnošenja zahtjeva za potporu.

Ukupan iznos bespovratnih sredstava: 37.500.000,00 HRK

Intenzitet potpore: 100%

Najniža vrijednost potpore: 10.000,00 EUR

Najviša vrijednost potpore: 1.000.000,00 EUR

Krajnji rok prijave: 22. prosinca 2017.g.

Više informacija o navedenom natječaju pronađite ovdje.

2. Institucionalna podrška stabilizaciji i/ili razvoju udruge

Cilj: podići razinu održivosti udruga koje doprinose demokratizaciji i razvoju civilnoga društva u Republici Hrvatskoj putem trogodišnje financijske i stručne podrške stabilizaciji i daljnjem organizacijskom i programskom razvoju udruge.

Prihvatljivi prijavitelji: udruge.

Udruga može zatražiti institucionalnu podršku na razdoblje od najviše 3 (tri) godine s time da Nacionalna zaklada s udrugama kojima je odobrena podrška zaključuju ugovore o financiranju institucionalne podrške svake godine nakon vrednovanja prethodnog razdoblja.

Odobrenu institucionalnu podršku moguće je koristiti od 1. siječnja 2018.g.

Institucionalna podrška dodjeljuje se u 3 kategorije:
1. kategorija – podrška do 300.000,00 HRK, podnatječaj “Institucionalna podrška 17_4 -300″
2. kategorija – podrška do 200.000,00 HRK, podnatječaj “Institucionalna podrška 17_4 – 200″
3. kategorija – podrška do 50.000,00 HRK, podnatječaj “Institucionalne podrška 17_4 – 50″

Krajnji rok prijave: 15. rujna 2017.g.

Više informacija o navedenom natječaju pronađite ovdje.

3. Program razvoja javne turističke infrastrukture u 2017.g.

Predmet: dodjela bespovratnih sredstava iz Fonda za razvoj turizma za sufinanciranje razvoja javne turističke infrastrukture.

Opći cilj: poticanje konkurentnosti hrvatskog turizma uz afirmaciju Hrvatske kao jedne od vodećih međunarodnih turističkih destinacija.

Posebni ciljevi:

  • unapređenje turističke kvalitete i sadržaja turističkog proizvoda;
  • razvoj turističke infrastrukture i očuvanje turističke resursne osnove;
  • primjerenija valorizacija resursa;
  • stvaranje nove atrakcijske osnove;
  • generiranje novih motiva dolaska;
  • ravnomjernija prostorna distribucija potražnje;
  • poticanje rasta turističke potrošnje;
  • povećanje zadovoljstva gostiju;
  • inovativna interpretacija prirodne i kulturne materijalne i nematerijalne baštine;
  • upravljanje posjetiteljima.

Predmet sufinanciranja:

  • plaže;
  • centri za posjetitelje i interpretacijski centri;
  • javna turistička infrastruktura u funkciji aktivnog turizma.

Prihvatljivi prijavaitelji:

  • jedinice područne (regionalne) samouprave – županije;
  • jedinice lokalne samouprave – gradovi i općine.

Ukupan iznos bespovratnih sredstava: 20.000.000,00 HRK

Plaže: Minimalni iznos potpore: 200.000,00 HRK

Plaže: Maksimalni iznos potpore: 1.000.000,00 HRK

Centri za posjetitelje i interpretacijski centri: Minimalni iznos potpore: 100.000,00 HRK

Centri za posjetitelje i interpretacijski centri: Maksimalni iznos potpore: 1.000.000,00 HRK

Javna turistička infrastruktura u funkciji aktivnog turizma: Minimalni iznos potpore: 100.000,00 HRK

Javna turistička infrastruktura u funkciji aktivnog turizma: Maksimalni iznos potpore: 400.000,00 HRK

Intenzitet potpore: do 80%

Krajnji rok prijave: 15. rujna 2017.g.

Više informacija o navedenom natječaju pronađite ovdje.

Pitaj konzultanta

Pitaj konzultanta – Ivana Rukavina Halilagić

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

U rubrici „Pitaj konzultanta“ odgovaramo na vaša pitanja na temu EU fondova. Slijede pitanja vezana uz poziv Internacionalizacija poslovanja MSP-ova KK.03.2.1.07, a odgovor na njih daje konzultantica tvrtke EU PROJEKTI gđa. Ivana Rukavina Halilagić.

PITANJE:
Tvrtka smo koja se bavi proizvodnjom raznih uređaja. Želimo povećati izvoz naših proizvoda te se zbog toga planiramo prijaviti na poziv Internacionalizacija poslovanja MSP-ova. Molimo da nam odgovorite na sljedeća pitanja. Može li se u sklopu ovog Poziva obuhvatiti nastup na dva ili više sajmova u razdoblju provedbe projekta. Ukoliko je moguće sudjelovati na više sajmova molim da nam razjasnite napisano u Uputama, da izrada promotivnog materijala za nastup na međunarodnom sajmu izvan Republike Hrvatske dozvoljava troškove u iznosu do 15.200 HRK. Zanima nas da li je to maksimalni iznos za jedan sajam? S obzirom da planiramo ići na više sajmova, može li za svaki od njih napraviti promotivni materijal do tog iznosa? Jesu li prihvatljivi troškovi osiguravanja vize za inozemstvo?

ODGOVOR:
Prijavitelj može u sklopu ovog Poziva obuhvatiti nastup na više sajmova u razdoblju provedbe projekta ukoliko je riječ o nastupima na međunarodnim sajmovima izvan RH koji imaju najmanje 10 % inozemnih izlagača ili 5 % inozemnih poslovnih posjetitelja i koji su isključivo upisan u baze www.expodatabase.com i/ili www.auma.de, te se održavaju u razdoblju provedbe projekta.

Iznos od 15.200 HRK je maksimalan iznos za cijelu prijavu na Poziv na dostavu projektnih prijedloga. Kod izrade promotivnog materijala za nastup na međunarodnom sajmu izvan Republike Hrvatske prihvatljivi su izdaci za usluge izrade promotivnog materijala (audiovizualni materijali, brošure, publikacije, leci) te grafički dizajn, prijevod, lektoriranje i tisak navedenog.

U nastavku navodimo kategorije izdataka koje se smatraju prihvatljivima u sklopu prihvatljivih aktivnosti:

  • nastup na međunarodnom sajmu izvan RH koji ima najmanje 10% posto stranih izlagača u ukupnom broju izlagača ili 5 % inozemnih poslovnih posjetitelja;
  • prezentacije MSP-ova u okviru međunarodnog sajma izvan RH na kojem prijavitelj sudjeluje kao izlagač – prihvatljivi su izdaci do ukupnog iznosa od 22.800,00 HRK;
  • istraživanje inozemnog tržišta za plasman proizvoda na novo tržište u drugoj državi članici ili trećoj zemlji – aktivnosti pripravnosti i razvoja tržišta mogu biti podržane samo ako su jasno navedene u cjelokupnom planu razvoja tržišta koje obuhvaća razdoblje od najmanje 12 mjeseci – prihvatljivi su izdaci za savjetodavne usluge vanjskih dobavljača do najvećeg iznosa od 38.000,00 HRK;
  • izrada promotivnog materijala za nastup na međunarodnom sajmu izvan RH;
  • sudjelovanje na b2b poslovnim razgovorima i/ili susretima koji se održavaju u sklopu međunarodnih skupova/sajmova izvan RH;
  • informiranje i vidljivost;
  • troškovi usluga vanjskog stručnjaka za vođenje projekta (do navećeg iznosa 10.000,00 HRK).

Osiguravanje vize za inozemstvo nije prihvatljivi trošak. U nastavku navodimo neprihvatljive izdatke prema Uputama za prijavitelje:

  • nadoknadivi PDV tj. porez na dodanu vrijednost za koji Prijavitelj/Korisnik ima pravo ostvariti odbitak;
  • izdatak povezan s proizvodnjom, preradom i stavljanjem na tržište duhana i duhanskih proizvoda;
  • kupnja opreme;
  • troškovi sitnog inventara;
  • kupnja vozila koja se koriste u svrhu upravljanja projektom;
  • operativni troškovi;
  • troškovi amortizacije;
  • kupnja, obnova, rekonstrukcija, modernizacija objekata za osobnu uporabu, najam ili prodaju;
  • doprinosi u naravi u obliku izvršavanja radova ili osiguravanja robe, usluga, zemljišta i nekretnina za koje nije izvršeno plaćanje, potkrijepljeno dokumentima odgovarajuće dokazne vrijednosti;
  • troškovi kupnje, zakupa i proizvodnje sajamske opreme;
  • troškovi hrane, pića i cateringa tokom trajanja međunarodnog sajma;
  • kamate na dug;
  • otpremnine, doprinosi za dobrovoljna zdravstvena ili mirovinska osiguranja koja nisu obvezna prema nacionalnom zakonodavstvu te neoporezivi bonusi za zaposlene;
  • kazne, financijske globe i troškovi sudskog spora;
  • gubici zbog fluktuacija valutnih tečaja i provizija na valutni tečaj;
  • plaćanja bonusa zaposlenima;
  • bankovni troškovi za otvaranje i vođenje računa, naknade za financijske transfere i drugi troškovi u potpunosti financijske prirode;
  • ostali troškovi nespomenuti kao prihvatljivi.

Više o Pozivu pročitajte OVDJE.

29.06.2017. eu konferencija, foto sasa cetkovic

Velika akcija „Vjetar u leđa“! Ostvarite 50% popusta na školarinu za program Voditelj pripreme i provedbe EU projekata

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

Postanite voditelj pripreme i provedbe EU projekata uz 50% popusta na školarinu

29.06.2017. eu konferencija, foto sasa cetkovic

Republici Hrvatskoj, za razdoblje 2014. – 2020., na raspolaganju je 11,69 milijardi eura iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Do sada je isplaćeno manje od 5% raspoloživih sredstava, a prema statistikama smo na začelju EU u povlačenju bespovratnih sredstava. Glavni razlog je manjak stručnog kadra za pripremu i provedbu EU projekata, što čini zanimanje konzultanta za EU fondove jednim od najtraženijih na tržištu rada.

Kako bi postali konkurentni na tržištu rada i doprinijeli većoj iskorištenosti EU fondova,  Učilište EU PROJEKTI daje vam vjetar u leđa posebnim popustom od 50% na ukupan iznos školarine za upis u program usavršavanja „Voditelj pripreme i provedbe EU PROJEKATA“.

Ukoliko ste nezaposleni, studenti ili polaznici stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, ovo je izvrsna prilika za vas!

Pitate se zašto izabrati Učilište EU PROJEKTI?

1. Projekti su naš “Core business“!

Učilište EU PROJEKTI je osnovano je na temelju višegodišnjeg iskustva konzultantske tvrtke EU PROJEKTI, koja iza sebe ima više od 15 godina iskustva i portfelj projekata veći od 800 milijuna eura, više od 150 pripremljenih i provedenih projekata te više od 8000 polaznika edukacija. Jedina smo ustanova za obrazovanje odraslih koju vode uspješni konzultanti s višegodišnjim iskustvom!

2. Mentorstvo i rad 1-na-1

Ništa ne prepuštamo slučaju. Naši predavači vrhunski su stručnjaci u područja EU fondova, te osim stručnih znanja posjeduju i dugogodišnje iskustvo rada na projektima financiranih iz EU fondova. Programe obrazovanja  prolazit ćete uz mentorstvo jedne od najpoznatijih hrvatskih konzultantica za fondove EU, gđe. Ariane Vela i ostalih vrhunskih stručnjaka u području EU fondova.

3. Praksa u konzultantskoj tvrtki

Dvoje najboljih i najredovitijih polaznika u generaciji, dobit će priliku postati dio EU PROJEKTI tima i raditi na pravim, velikim projektima koji se trenutačno provode u RH. Tko ne bi htio steći dodatno iskustvo na konkretnim projektima?

4. Veća satnica

Naši obrazovni programi u prosjeku imaju veću satnicu od drugih sličnih programa. Svi programi sastoje se od teoretskog i većinom praktičnog djela. Posebna pažnja poklanja se praktičnom radu s konkretnom natječajnom dokumentacijom, situacijskim testovima u kojima se simuliraju stvarne situacije koje se događaju u pripremi i provedbi projekata.

5. UEP ALUMNI PROGRAM – Podrška i nakon završetka školovanja

Cijenimo naše polaznike i zato se trudimo nastaviti našu suradnju i pružiti sustav podrške i nakon završetka programa obrazovanja. Zbog toga smo osmislili UEP ALUMNI PROGRAM u sklopu kojeg organiziramo druženja, predavanja i konferencije koje su besplatne za sve naše bivše i sadašnje polaznike. U okviru ALUMNI PROGRAMA možete nas nazvati, poslati nam e-mail ili doći na konzultacije o projektima na kojima trenutačno radite. Ovo je samo mali dio onoga što čeka naše polaznike/ce, ostalo ćete saznati kada postanete članom/icom našeg PROGRAMA.

Detaljne informacije o programu i načinu upisa saznajte na sljedećoj poveznici, a ovdje možete vidjeti što su o nama rekli naši dosadašnji polaznici!

Kontaktirajte nas na broj telefona 01 5534 848, putem e-maila na info@uep.hr, putem internetske stranice www.uep.hr ili nas potražite na Facebooku pod nazivom Učilište EU PROJEKTI!

Veselimo se našem zajedničkom radu!

Vaš UEP tim

Ariana Vela-Komentar

Komentar Ariane Vela: Trebaju li poduzetnici strahovati za svoje projekte

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

Uoči manifestacije pod nazivom „Tjedan EU fondova“ povećana je pažnja poduzetnika za pozivima koji su najavljeni za 2017.g., a poduzetnički je cilj dobro se informirati i na vrijeme započeti s pripremom projektnih prijedloga i popratne dokumentacije kako bi isti bili pravovremeno spremni za predaju na poziv.

Pritom se najviše ističu dva poziva iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ (u nastavku: OPKK) „Kompetentnost i razvoj MSP-a – Faza II“ i „Podrška razvoju malih i srednjih poduzetnika u turizmu – Faza II“ koji obuhvaćaju pretežiti udio djelatnosti koje obavljaju mali i srednji poduzetnici izvan sfere ruralnoga razvoja i ribarstva (jer su potonji „pokriveni“ Programom ruralnog razvoja te Operativnim programom za pomorstvo i ribarstvo).

I dok je u danu namijenjenome Programu ruralnoga razvoja težište stavljeno upravo na mjere 4 i 6 iz nadolazećih poduzetničkih natječaja, u danu OPKK o dvama najvećim natječajima za poduzetnike izgleda neće biti riječi. Fokus je uglavnom usmjeren na financijske instrumente, što s obzirom na sadašnje stanje poduzetništva u Hrvatskoj i sredstvima koje imamo na raspolaganju jest donekle, ali ne i u potpunosti opravdan potez.

Naime, poznato je da će u novoj financijskoj perspektivi fokus Europske unije, kako god ona izgledala, biti na financijskim instrumentima. Drugim riječima, bespovratna sredstva zamijenit će se povoljnim kreditima i jamstvima pri čemu se Junkerov fond može koristiti kao približna slika toga kako bi cijela priča mogla izgledati. Točno je da korisnike iz svih sektora, a ne samo privatnoga, treba pripremiti na eventualnu promjenu paradigme EU financiranja, no 2017.g. nije godina u kojoj bi naš fokus trebao biti isključivo na tome, posebice uzevši u obzir da se je europska budućnost donekle neizvjesna zbog Brexita i jačanja političkih opcija koje u svojim programima sadrže i opcije dezintegracije EU, stoga se treba fokusirati i na iskorištavanje svih onih dobrobiti u kojima trenutačno možemo uživati, a to su bespovratna sredstva.

Poduzetnici, nažalost, imaju razloga za zabrinutost. Naime, već je sada jasno da postoje određene poteškoće u provedbi postupaka dodjele bespovratnih sredstava njihovim projektima. Kasne E-impuls i „Kompetentnost i razvoj“, a rokovi dodjele produženi su s inicijalnih 90 na 180 dana (op.a. navodno se pokazalo da smanjenje sa 120 na 90 dana nije dalo učinka i da se rok opetovano probijao). Drugim riječima, poduzetnici već sad teško dolaze do bespovratnog EU novca, a o dva najavljena poziva još se uopće ne razgovara, što može sugerirati da ih možda u ovoj godini uopće neće biti ili da konačna odluka o tome još uvijek nije donesena (iako su najavljeni u indikativnom planu objave poziva).

Očigledno je da postoje i tenzije na razini Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU te Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta jer je prvo drugome uputilo dopis u kojemu su istaknuta sva kašnjenja i nečinjenja s kojima MRRFEU, kao Upravljačko tijelo za OPKK, nije zadovoljno, a sa svime je upoznat i premijer koji posljednjih dana aktivno sudjeluje u manifestacijama povezanima s ovom temom. Kako će ta priča završiti još uvijek nije poznato.

Što god se zbivalo, „Tjedan EU fondova“ bila je izvrsna prilika da se poduzetnicima objasni što mogu očekivati, posebice kada su u pitanju njima najvažniji i financijski najizdašniji pozivi, kao i da se objasne razlozi kašnjenja, navedu okvirni rokovi završetaka postupaka dodjele, što je za njihove projekte od vitalnoga značaja. Poduzetništvo se, naime, ne podupire riječima, nego djelima, a stalno imamo osjećaj da su djela upravo ono što stalno zakazuje u ovoj priči.

Umjesto toga, poduzetnici će moći slušati o tome kako da se zaduže i vrate posuđeni novac uz kamatu umjesto da im se dio novca osigura bespovratno barem dok ga još ima.

Autor: Ariana Vela

DSC_0055

Održali smo konferenciju “EU fondovi u 2017.g. – Iskorištenost sredstava i studije slučaja o pripremi i provedbi infrastrukturnih projekata”

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

portalU četvrtak, 29. lipnja 2017.g. u Zagrebu je održana konferencija o fondovima EU pod nazivom „EU fondovi u 2017. godini – Iskorištenost sredstava i studije slučaja o pripremi i provedbi infrastrukturnih projekata“.

Konferenciju je otvorio g. Željko Turk, predsjednik Udruge gradova u Republici Hrvatskoj i gradonačelnik Zaprešića, koji je pozdravio sve prisutne te ih uveo u samu temu konferencije.

Vlasnica Učilišta EU PROJEKTI, Ariana Vela obratila se sudionicima s pregledom iskorištenosti fondova EU u financijskom razdoblju 2014.-2020.  Predstavljeni podaci su vrlo loši, a iskorištenost je niska. Ukupna alokacija iznosi 11,8 mlrd EUR, od kojih je ugovoreno ukupno 2,4 mlrd EUR, a isplaćeno samo oko 579 mil EUR. Odnosno, do danas je ugovoreno 20% ukupne alokacije, a isplaćeno samo 4,86%.  Zabrinjavajući podatak je da do sada nema ugovorenih sredstava iz prioritetne osi 5 Operativnog programa Konkurentnost i kohezija te prioritetnih osi 2 i 6 Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo. „Nužno je pokrenuti procedure za prioritetne osi i mjere koje do sada nisu pokazale rezultate, kao i kvalitetnije i redovito informiranje javnosti o iskorištenosti fondova EU“ zaključila je Ariana Vela. Na ovu temu se nadovezala i gđa. Martina Major, stručna suradnica u EU PROJEKTIMA, s predstavljanjem godišnjih indikativnih planova objava poziva iz EU fondova za sve operativne programe u 2017.g., uz analizu točnosti objava istih. Analiza je pokazala kako većina poziva kasni s objavom te su česte izmjene poziva i natječajne dokumentacije.

Posebnu pažnju publike privuklo je predstavljanje studija slučaja pripreme i provedbe infrastrukturnih projekata. Predstavljanjem projekta „Cestovno povezivanje s južnom Dalmacijom“, tzv. Pelješki most, Ariana Vela je objasnila proceduru prijave te opisala suradnju koja se odvijala s Europskom komisijom te nacionalnim nadležnim tijelima. Primjer problema i poteškoća koje imaju poduzetnici u pripremi i provedbi EU projekata prikazala je Ivana Rukavina Halilagić, konzultantica tvrtke EU PROJEKTI. Izlaganje je popratila s nizom savjeta poduzetnicima za pripremu projekata te provedbu i komunikaciju s posredničkim tijelima 2. razine. Pročelnica Upravnog odjela za investicije i europske fondove grada Karlovca, gđa. Marina Grčić je predstavila vrlo značajan projekt za razvoj grada Karlovca, projekt Aquatica – slatkovodni akvarij Karlovac. Prikazane su brojne poteškoće s kojima se susretao projektni tim poput arhitektonskog rješenja, vremenskih nepogoda, nabave akvatičnih organizama, ali i samog uređenje prostora. Usporedno s navedenim provodile su se aktivnosti osnivanja javne ustanove, međusektorskog umrežavanja te druge čija je provedba dovela do danas visokog broja posjećenosti i zadovoljstva posjetioca.

Događaj je iskorišten za dodjelu diploma polaznicima Učilišta EU PROJEKTI koji su uspješno završili program obrazovanja za Voditelja pripreme i provedbe, a diplome su svečano uručili gđa. Ariana Vela, vlasnica Učilišta EU projekti i g. Matija Grofelnik, ravnatelj Učilišta EU PROJEKTI.

Konferenciju je organizirao konzorcij partnera: EU PROJEKTI Obrt za poslovno savjetovanje i ostale usluge, Institut za razvoj poduzetništva i europske projekte – IRPEU,  Učilište EU PROJEKTI, ustanova za obrazovanje odraslih i Udruga gradova u Republici Hrvatskoj, a sudjelovalo je  90 osoba iz različitih sektora. Konferencija je sufinancirana iz proračuna grada Zagreba.

 

AVELANT

društvo s ograničenom odgovornošću za poslovno i strateško savjetovanje

A: Almeria Centar (Uredski prostori D), Ulica grada Vukovara 284, Zagreb
T: + 385 1 5534 878
E: info@avelant.hr
Radno vrijeme: 9:00 – 17:00 sati